Biblioteka Intermedia 42 - Tijelo bez kosti: Kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja Ebook Tooltip Ebooks kunnen worden gelezen op uw computer en op daarvoor geschikte e-readers.

Tijelo bez kosti jedinstvena je studija u domaćoj humanistici. Složeni procesi uspostave hrvatskog nacionalnog identiteta njome se zahvaćaju u samim izvorištima. Slijedeći brojne analize najutjecajnijih teoretičara nacije – E. Gellnera, B. Andersona, E. J. Hobsbawma, A. D. Smitha, H. K. Bhabhe, P. Chatterjee, E. Balibara i drugih – autorica rastvara mehanizme i strategije kojima su istaknuti prvaci Hrvatskoga narodnog preporoda zamislili i proizveli platformu za djelotvorno oblikovanje hrvatske nacionalne ideje. Književnim, programatskim, publicističkim, jezikoslovnim, pseudoteorijskim i drugim tipovima tekstova, preporoditelji su doslovno stavili u pogon zamašnjak nacionalne identifikacije. Odjednom je diskontinuitet etnološke prošlosti preveden u povijesni kontinuitet nacije, nedohvatljiva punina etnotradicije u neupitno nacionalno ishodište, jezična raznorodnost u potvrdu identitetske homogenosti, a kulturna diferencijacija u snažnu legitimaciju nacionalne autentičnosti. U tom smislu knjiga pokazuje kako su preporodna književnost i kultura na paradoksalan način izmislile i uspostavile hrvatski narod istodobno ga prikazujući kao već postojeći, samorazumljiv i nepromijenjen entitet. Tako se raznorodnim reprezentacijskim postupcima i uime cijele zamišljene zajednice, zametnuta kao tijelo bez kosti, u procijepu žuđene historijske autohtonosti i nepremostivih zjevova narativizirane prošlosti, ozbiljuje hrvatska nacija.

Ivana Žužul zaposlena je kao izvanredni profesor na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Diplomirala je studij kroatistike 1996. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirala 2002, a doktorirala 2007. Bila je zaposlena u Institutu za hrvatski jezik jezikoslovlje (1998-2008) i na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti , kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (2008-2011) te na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2001-2018).
Autorica je znanstvene studije Tijelo bez kosti. Kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja (2015) i suautorica četiriju osnovnoškolskih udžbenika za književnost. Priredila je, u suautorstvu s Ennijom Stipčevićem i Josipom Bratulićem, kritičko izdanje Pisni Atanazija Jurjevića (2011) te s Tvrtkom Vukovićem kritičko izdanje Bajki i basni Ivane Brlić Mažuranić (2011).
Objavljuje znanstvene i stručne radove u domaćim i međunarodnim publikacijama. Područja njezinog znanstvenog interesa najširem smislu su književna i kulturna teorija, a u užem: filologija, povijest hrvatske književnosti, uloga književnosti u tvorbi identiteta, teorije nacija, novi historizam, naratologija.