Edicija Meandar 67 - Pitanje Nade Ebook Tooltip Ebooks kunnen worden gelezen op uw computer en op daarvoor geschikte e-readers.

Roman Tanje Radović Pitanje Nade rezultat je nekoliko, naizgled suprotstavljenih i oprečnih pripovjedačkih strategija i tematskih interesnih područja: riječ o nastojanju da se radnja romana izmjesti iz nama općepoznatih situacija, prebacuje se u drugu kulturu, jer da bi se tako osigurala dinamika romana, drukčija scenografija i prostorna konfiguracija.
Istodobno, oko glavnoga lika isprepliće se nevjerojatna životna priča koja je uvijek na rubu pročitanoga, poznatoga, gotovo nevjerojatnoga, sudbonosnoga i tragičnoga: Nada, sredovječna, rastavljena žena (...) bježi od svoje bolne životne situacije iz Zagreba u Peru... Različiti događaji, susreti, životni svjetovi prilika su pripovjedaču da podastre čitatelju pitanja o svjetonazorima, o tomu što je uopće postojeći sustav vrijednosti, koje je naše mjesto u tom suludom svijetu...
Čitatelj je sudionik priče romana koja se vodi pregledno, sigurno i pouzdano, jer upravo se u čitanju jedne životne priče prelamaju i naši uvidi, strasti, motivi i pitanja… Tanja Radović je autorica različitih spisateljskih sposobnosti i znanja, proznih i dramskih formi, što njezinu rukopisu daje na životnosti, uvjerljivosti (koju nije lako dostići spram napasnosti svijeta u kojem žive njezini junaci, junakinje).
Aktualnosti i efemerije svakodnevice (...) samo su zahvalan dodatak rukopisu koji povratkom priči želi doseći ono što nam u životu tako uporno izmiče: roman o životu koji je, kako je to već u drugoj prilici rečeno, negdje drugdje.

Miroslav Mićanović

Tanja Radović rođena je 1964. godine u Karlovcu. Završila je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi u knjižnici.
Na Hrvatskom radiju izvedene su joj vlastite radiofonske prilagodbe drama: Pomaknute ljubavi, Kuća, Kompjutor, Zarobljeni u crtežu, Putovanje u Plavo, Sunčeve pjege, Plastične đurđice, kao i kratke priče (emisija Hrvatska proza), radionapetice i radioigre.
Bosansko narodno pozorište u Zenici postavilo joj je dramu Iznajmljivanje vremena – pod nazivom Time sharing 3.0 (2001) u režiji Morane Foretić, a Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru praizvelo joj je dramu Noćna gušterica (2002) u režiji Lawrencea Kiirua.
SF priče ušle su joj u izbor najboljih na ISTRAKON-ovim natječajima za kratke SF i fantasy priče (2004, 2005. i 2008), kao i SFERAKON-ovom natječaju za zbirku hrvatske fantastike i SF-a (2007). Dobitnica je nagrade SFERA u kategoriji drame za knjigu Ledeno doba (2009).
Studentsko kazalište “Ivan Goran Kovačić” iz Zagreba praizvelo joj je drame Mačja glava, Kompjutor, Iznajmljivanje vremena (1999. – najbolja amaterska predstava u Hrvatskoj), Zarobljeni u crtežu, Putovanje u Plavo, u kojima je sudjelovala i kao glumica, koredateljica ili redateljica. Bavi se pjevanjem (KGZ bend, a nekad u Akademskom zboru “Ivan Goran Kovačić”).
Kao hrvatski predstavnik sudjelovala je u radu Međunarodne dramske kolonije Od teksta do predstave (Hrvatski centar ITI, Motovun, 2001.) s dramom Gušterica.
Član je uredništva časopisa za knjigu Tema (Zagreb, Centar za knjigu, 2004. - ).
Objavljene su joj dvije knjige drama – Iznajmljivanje vremena (Zagreb, Meandar i SKUD “Ivan Goran Kovačić”, 2001) i Ledeno doba – (Zagreb, Meandarmedia, i SKUD “Ivan Goran Kovačić”, 2009). Drama Zarobljeni u crtežu (Entrapped in the Drawing) objavljena je u izboru iz suvremene hrvatske drame na engleskom jeziku Different voices (izbor Boris Senker, Zagreb, Hrvatski centar ITI-UNESCO, 2003), a pojedine drame, kratke priče i SF-priče u raznim časopisima i zbornicima.